Brioche (brioš) s punjenjem

Počelo je adventsko vrijeme ili vrijeme došašća. Grad je konačno okićen, a i sami imamo razlog za božićne pripreme, tj. možemo se konačno prestati pitati je li prerano za (pred)božićni duh (iako su kod mene lampice upaljene tijekom cijele godine, ali ipak umjerenije). Ipak, ove godine je to bilo nešto lakše jer je jesen jednostavno bila predivna!

Christmas Vacation/Najluđi Božić (1989.)

Advent dolazi od latinske riječi adventus, što znači dolazak. Odatle i riječ došašće. To je vrijeme pripreme za blagdan Božića, a ujedno i početak crkvene godine. Počinje, kao što znamo, četiri nedjelje prije Božića, što simboliziraju četiri svijeće u adventskom vijencu. Vrijeme je to iščekivanja, nade, budućnosti i težnje.

Adventski vijenac oko Manduševca (Croatia Full Of Life)

Advent se počeo obilježavati od 5. stoljeća i to od blagdana sv. Martina. Bio je to svojevrsni ekvivalnet korizmi i zvalo se četrdesetdnevni post sv. Martina te su bila određena tri posna dana svakog tjedna. Papa Grgur Veliki je u 6. stoljeću adventsko vrijeme smanjio na četiri tjedna te ukinuo obavezni post, iako se i dalje nastavilo ovo vrijeme doživljavati kao vrijeme odricanja i umjerenosti, kako bi se pripremilo za Božić. U ovom vremenu se služe i mise zornice (rorate), a tradiciju vuku još iz srednjeg vijeka. U liturgiji je obilježeno ljubičastom bojom.

Ipak, iako je Uskrs najvažniji blagdan za kršćane, Božić je sigurno omiljeni.

Prvi podaci o proslavi Božića, odnosno Kristova rođenja, potječu iz 4. stoljeća kada je papa Liberij I. sagradio 360. godine kapelicu s jaslicama (od 9. stoljeća bazilika u Rimu Santa Maria Maggiore). Period od Božića do Sveta tri kralja obilježava se od 6. stoljeća, točnije od 567. godine. Tada, nakon sinode u Toursu, to razdoblje između stare i nove godine označeno je kao dodekahemeron, odnosno 12 svetih dana nakon Božića (dvanaestodnevnica).

Relikvije Svetih jaslica

Adventski običaji u Hrvatskoj se razlikuju onako kako se razlikuju i same tradicije. Zajedničko im je slavljenje svetaca koji obilježavaju to vrijeme, među kojima su i sveta Barbara (4. 12.), sveti Nikola (6. 12.) i sveta Lucija (13. 12.). Za krajeve u kojima je prevladavala poljoprivreda, važni su i sveti Ambrozije (7. 12., zaštitnik pčelara) i sveti Špiridijun/Spiridon (14. 12., zaštitnik maslinara). Na dan svetog Tome (21. 12.) počinju završne pripreme za Božić – ide se na ispovijed i pričest te se vrši klanje potrebno za Božić, a svi drugi godišnji radovi trebaju biti završeni.

Sveti Nikola

Vjerojatno su nam najpoznatiji običaji za svetu Barbaru, svetog Nikolu i svetu Luciju. U nekim krajevima se već za sv. Barbaru sije pšenica, a u Slavoniji počinju božićni ophodi, odnosno posjećivanje susjeda. Također, u nekim krajevima se tada daruju djeca. Osim čišćenja čizmica i darivanja djece za svetog Nikolu, taj svetac je izrazito važan i u našim pomorskim krajevima i to kao zaštitnik pomoraca. Tako je običaj ispred komiške crkve paljenje drvene barke u zaštitu brodova, pomoraca i ribara. Na svetu Luciju se sadi božićna pšenica, a u narodnim običajima to je bilo i predbožićno proricanje, posebice o budućim muževima (najčešće u Slavoniji, kada bi na 13 ili 12 (ovisno o mjestu) papirića djevojke pisale imena potencijalnih ženika te svaki dan jedan papirić nasumce bacale u vatru; zadnje ime je njihov budući muž). Također, smatra se da vrijeme između sv. Lucije i Božića pokazuje kakvo će vrijeme biti iduće godine, što ovisi o posijanoj pšenici (ili, ako se pšenica sije od sv. Barbare, onda se radi o tom periodu). U nekim krajevima, sv. Luce djeci donosi darove (uglavnom u pomorskim). Također, zanimljivo je vjerovanje iz Like i Slavonije. Ako je netko izrađivao stolice od sv. Lucije do Badnjaka i ako se na nju popne na Polnoćki, moći će vidjeti tko su vještice i vještci. No, mora otići s mise prije kraja kako ga ne bi uočili i rastrgali. Također, može se spasiti ako za sobom baca žito jer će se vještice i vještici zadržati i skpljati ga, a ta osoba će tako uspjeti pobjeći.

Procesija na Dan sv. Lucije

Kao što se vidi iz ovog izrazito kratkog povijesnog presjeka običaja, cijelo ovo vrijeme je podređeno pripremama za Božić. Priprema se hrana za nadolazeće blagdane (pa i zimu), priprema se ogrjev; jednostavno – iščekuje se.

Zagreb - Umjetnički paviljon (Croatia Full Of  Life)

Važan element adventskog vremena su adventski vijenac i kalendar. I vijenac i kalendar svoje početke vuku sa sjevera Njemačke, odakle su se kasnije širili. Prvi se vijenac navodno pojavio 1838. godine u domu za siromašnu djecu u Hamburgu. On se od zimzelenih grančica plete u krug, tako da nema ni početak ni kraj, što simbolizira vječnoga Boga. Četiri svijeće simboliziraju (osim četiri adventske nedjelje) četiri godišnja doba: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i završetak.  

Split (Croatia Full Of Life)

Prvi adventski kalendar izrađen je ručno navodno 1851. godine. Na njemu se nalaze otvori, kućice, u kojima su prikazi koji ukazuju na dolazak Božića, a posljednja, 24. kućica, prikazuje sliku Isusuovog rođenja. Prvi poznati tiskani adventski kalendar izrađen je u Hamburgu 1902. ili 1903. godine.

Adventski kalendar na zgradi u Hattingenu u Njemačkoj

Adventsko vrijeme već je dugo jedan od najiščekivanijih perioda u godini. Ne bih sada govorila o komercijalizaciji Božića i sl., to je već stara tema. Mislim da je puno važnija ta pozitivna atmosfera, period u kojem se svi trude biti veseliji, a otkako se i sami gradovi sve više trude obilježiti ovaj period, onda je to vrijeme kada pokušavamo maksimalno iskoristiti i ugođaj grada pod lampicama, punih ulica, mirisa kuhanog vina i punča, kobasica i fritula. Što bi nas inače natjeralo van kada zahladi? Na kraju sve vodi prema Badnjaku i Božiću i vremenu druženja i zajedništva.

Croatia Full Of Life

Sada već počinjem zvučati kao sinopsis nekog božićnog filma J Ali zbilja, što je ljepše od božićnih lampica?

Sam u kući 2

Ovaj tekst je bio jedan manji uvodni tekst o ovom adventskom vremenu. Htjela sam u njemu donijeti neki općeniti pregled značenja i nastanka, kao i neke naše stare običaje, koje slobodno nadopunite jer nisam mogla ići dalje u širinu. Pripremila sam vam još razne stvari za nadolazeće dane, a sve će biti popraćeno, naravno, i raznim receptima, uglavnom za kolačiće i druge slatke stvari koje ili mogu trajati (a trajanje i količna su ipak važni za božićni period) ili ih iz raznih razloga vežemo uz Božić. Nadam se da će vam biti zanimljivo J

Sada vam donosim recept za mala peciva koja su, ako mene pitate, idealna za doručak upravo u ovakvom jednom svečanijem periodu, a mislim da će biti savršena i za božićni doručak, onako uz čaj, kavu ili vruću čokoladu.

Brioche/brioš s punjenjem

(recpet preuzet i  izmijenjen od: Home Cooking Adventure)

• sastojci za 12 komada:
• 400 g glatkog brašna
• 240 ml toplog (prema vrućem) mlijeka
• 25 g svježeg kvasca ili 7 g suhog (to je jedno pakiranje)
• 4 žlice šećera
• 60 g maslaca – omekšalog
• korica jednog limuna (uvijek koristim onu suhu, kupovnu koricu, ne vjerujem limunima koje kupujem J
• 1 jaje + 1 bjelanjak (sačuvajte žumanjak)
• džemovi, nutella, suhoo voće, jabuke u šećeru i cimetu, breskve u cimetu... što god želite za punjenje (ako želite punjenje)
• žumanjak za premazivanje
• šećer za posipanje

• Postupak:

1. U velikoj zdjeli pomiješajte brašno i šećer. Zatim u to umiješajte suhi kvasac. Ako koristite svježi kavac, razradite ga u toplom lijeku i zatim sve dodajte u mješavinu brašna i šećera.
2. Budući da sam koristila suhi kvasac, sada sam u smjesu dodala sve ostale sastojke: mlijeko, jaje + bjelanjak, limunovu koricu, i malo po malo maslac.
3. Sve dobro umijesite u glatku smjesu koja se lagano odvaja od zdjele (ako mijestite u zdjeli, a ne na površini). Smjesa će biti izrazito ljepljiva. To možete spriječiti tako da dodajete malo po malo brašna, ali nemojte pretjerati! Bolje rješenje je da ruke jako dobro nauljite. Tako ćete lakše mijesiti tijesto i neće vam se toliko lijepiti za ruke.
4. Prekrijte tijesto i zdjelu stavite na toplo mjestu. Neka se tijesto diže oko sat vremena.
5. „Spusttite“ rukom tijesto i izvadite ga iz zdjele na pobrašnjenu površinu i podijelite na 12 jednakih komada. Preporučujem da opet nauljite ruke. Sada svaki komadić tijesta napunite s čim god želite.
6. Ja sam imala ostatke umaka od brusnice pa sam to stavila u pola, a u drugu polovi sam stavila Nutellu. Jer, Nutella!
7. Zatvorite punjenje tako da ga prekrijete rubovima tijesta. Sada oblikovano tijesto prebacite ili u namašćen i pobrašnjen kalup za muffine ili u košarice koje ćete opet staviti u kalup za muffine.
8. Premažite žumanjkom i pospite šećerom.
9. Ostavila sam uvako sve pripremljeno za pečenje pokriveno još 15ak minuta.
10. Zatim sve stavite u pećnicu zagrijanu na 180 °C i pecite 20-25 minuta.

Najbolje je ove mini brioše jesti dok su topli, iako nisu loši ni kasnije J Meni su odlični i sigurno ću ih pripremiti još tijekom blagdana.

Uživajte!

A uz ove mirisne brioše (mogu li pisati brioš?) i omiljene napitke, odlično idu sljedeći filmovi koje vam proporučujem. Riječ je o filmovima koji će vas lagano uvesti u božićnu atmosferu, baš za ovaj početak i uglavnom graniče između jeseni i zime.

1. The Nightmare Before Christmas (Predbožićna noćna mora, 1993.)

Priču i likove za ovaj animirani fantasy film napisao je Tim Burton, a glazbu njegov česti i prepoznatljivi suradnik Danny Elfman. Priča započinje kada Jack Skellington, kralj Halloween Towna, otkrije Christmas Town i poželi u svoj grad uvesti Božić jer mu je Noć vještica već dosadila...

2. Bell, Book and a Candle (Zvono, knjiga i svijeća, 1958.)

Gillian, prosječna, moderna vještica, živi u New Yorku. Radnja se zapetlja kada se zaljubi u svog susjeda koji je zaručen i odluči na njega baciti čaroliju kako bi se zaljubio u nju... Ovaj film je već spomenut u tekstu o vješticama. No, on je također idelan za ovo prijelazno vrijeme jer radnja film vodi upravo i u božićno vrijeme. Uostalom, nikad nije potrebno tražiti izgovore za klasične hollywoodske filmove :) 

3. About a Boy (Sve zbog jednog dječaka, 2002.)

Priča o prijateljstvu između odraslog čovjeka i jednog dječaka. Ali, odrastanje nema nikakve veze s time koliko godina imate. 

4. Home Alone (Sam u kući, 1990.)

Treba li nešto reći o ovome filmu? I RTL je počeo sezonu s njim :)

5. Bridget Jones's Diary (Dnevnik Bridget Jones, 2001.)

Bridget Jones je prosječna žena, koja nije u potpunost zadovoljna sobom. Odluči uzeti stvar u svoje ruke i na tom putu sve bilježi u dnevnik. No, to već znate :D

P.S. Ako u trećem filmu zbilja neće biti Marka Darcyja, sigurno neću gledati.

6. Love Actually (Zapravo ljubav, 2003.)

Mislim da je ovo film koji sam najviše puta gledala. I dobar je i za početak sezone, ali i za kraj. Love Actually ljudi vole ili ga baš ne vole. Ali svejedno, kako ne voljeti film koji je pun pozitivne energije?!? Plus, zgodno je vidjeti kombinaciju starih i novih glumaca, a i ti novi su danas postali poznati. Moj favoti je, naravno, Jamie <3

Vidi:

Wikipedia

Marko Dragić, „Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata“, Crkva u svijetu 43/3 (2008.), 414-440.

Silvio Braica, „Božićni običaji“, Ethnologica Dalmatica 13/1 (2004.), 5-26.